Antananarivo
Antananarivo Tananarive | |
---|---|
Panorama Antananarive | |
Koordinate: 18°56′S 47°31′E / 18.933°S 47.517°E / -18.933; 47.517 | |
Država | Madagaskar |
Provincija | Antananarivo |
Vlast | |
- Gradonačelnik | |
Površina | |
- Ukupna | 10,266.5 |
- Voda | 88 |
Visina | 1, 288[1] |
Stanovništvo (2005) | |
- Urbano područje | 903,450 |
- Područje utjecaja | 1, 613.375[2] |
Vremenska zona | DST (UTC+3) |
Službene stranice www.antananarivo | |
Karta | |
Antananarivo class=notpageimage| Antananarivo na karti Madagaskara |
Antananarivo (prije znan kao Tananarive, danas zvan samo Tana) je glavni i najveći grad na Madagaskaru, administrativno sjedište Provincije Antananarivo i Regije Analamanga.
Geografske karakteristike
Antananarivo leži na 1275 m. nadmorske visine, središte grada smješteno je na vrhovima i obroncima dugog i uskog kamenog grebena, visokog do 200 m. koji se proteže u smjeru sjever-jug oko 4 km. Ispod tog brijega prostire se plodno polje.
Antananarivo je udaljen oko 147 km od istočne (indijske) morske obale, a 215 km jugozapadno od glavne otočke luke Toamasine, s kojom je povezan željeznicom. Kroz grad teku rijeke Ikopa i Betsiboka. Najpoznatija gradska znamenitost je Palača kraljice Ranavalone II.
Historija
Za razliku od većine ostalih gradova u |južnoj Africi, Antananarivo je već bio glavni grad i prije kolonijalnog doba. Grad je osnovan oko 1625 od strane kralja Andrianjaka, kome zahvaljuje i svoje ime (Tananarive znači Grad od hiljadu) to je bio broj vojnika koji su ga čuvali. Dugi niz godina bio je seoska prijestolnica plemena Hova, a stekao je važnost kad su oni ovladali većim dijelom otoka Madagaskar, tad je prerastao u naselje od oko 80.000 stanovnika.
Od 1793 Antananarivo je glavni grad Kraljevstva Merina. Daljnim osvajanjima kralj Radama I. napravio je od Tananarive glavni grad gotovo cijelog Madagaskara. Tad je izgrađena i kraljevska rezidencija na brdu Rova. Do 1869 svi objekti u gradu bili građeni od drva ili trske, u tradiciji madagaskarske arhitekture, ali čak i tada je bilo nekoliko građevina impozantne visine, najviša je bila 37 m. visoka. One su se poput kruna kočile na središnjem grebenu, a najviša palača, sa svojim uzvišenim krovom i kulama, bila je objekt vidljiv sa svake točke u gradu.
Nakon uvođenja evropskog načina gradnje od kamena i opeke, cijeli grad je obnovljen i sada ima brojne građevine u europskom stilu, od kojih je najimpoznatije; kraljevska palača, rezidencija bivšeg premijera, rezidencija francuskog guvernera, anglikanska i katolička katedrala, te još nekoliko crkava.
Transport, Privreda
Antananarivo je najvažniji transportni centar Madagaskara, iz njega se račvaju glvne ceste i željezničke pruge. Grad ima i međunarodni "Aerodrom Antananarivo-Ivato". Grad je sjedište madagaskarske industrije, ima tvornice tekstila, cigareta i prehrambenih proizvoda.
Antananarivo danas
Grad koji je tad imao 100.000 stanovnika, i cijeli Madagaskar zauzeli Francuzi 1895 i proglasili ga svojim protektoratom. Za francuske uprave, izgrađene su brojne ceste i novi vodovod koji je koji je opskrbljivao grad vodom iz rijeke Ikope (dotad se grad snabdjevao vodom sa izvora u podnožju brda Andohalo. To je omogućilo širenje grada prema jugu i zapadu, tako da je do 1950. narastao na 175.000 stanovnika. Francuzi su izgradili puno skalinada, na strmim dijelovima koja vode na brdo Andohalo u centru, brojne cvjetne terase i drvorede.
Nakon stjecanja nezavisnosti 1960 naglo se povećao broj stanovnika, tako da danas Antananarivo ima čak 1,4 milijuna stanovnika.
Prilaz gradu čuvale su dvije utvrde izgrađene na brdima na istoku i jugozapadu. Pored katedrala i pedeset crkava ima i džamiju. Antananarivo ima dva univerziteta; "Univerzitet Madagaskar i "Collège rurale d'Ambatobe".
Gradovi prijatelji
Povezano
Izvori
Vanjske veze
- Službene stranice grada Arhivirano 2010-01-31 na Wayback Machine-u (fr)
- Università (fr)
- p
- r
- u
Abidjan, Obala Slonovače • Abuja, Nigerija • Accra, Gana • Adis Abeba, Etiopija • Alžir, Alžir • Antananarivo, Madagaskar • Asmara, Eritreja • Bamako, Mali • Bangui, Centralnoafrička Republika • Banjul, Gambija • Bissau, Gvineja Bisau • Bloemfontein (sjedište sudske vlasti), Južnoafrička Republika • Brazzaville, Republika Kongo • Bujumbura, Burundi • Cape Town (sjedište zakonodavne vlasti), Južnoafrička Republika • Conakry, Gvineja • Cotonou (de facto), Benin • Dakar, Senegal • Dar es Salaam (administracija), Tanzanija • Dodoma, Tanzanija • Djibouti, Džibuti • Džuba, Južni Sudan • Freetown, Sijera Leone • Gaborone, Bocvana • Harare, Zimbabve • Jamestown, Sveta Helena • Kairo, Egipat • Kampala, Uganda • Kartum, Sudan • Kigali, Ruanda • Kinshasa, Demokratska Republika Kongo • Libreville, Gabon • Lilongwe, Malavi • Lobamba (kraljevski i zakonodavni glavni grad), Esvatini • Lomé, Togo • Luanda, Angola • Lusaka, Zambija • Malabo, Ekvatorijalna Gvineja • Mamoudzou, Mayotte • Maputo, Mozambik • Maseru, Lesoto • Mbabane (upravni grad), Esvatini • Mogadiš, Somalija • Monrovia, Liberija • Moroni, Komori • Nairobi, Kenija • N'Djamena, Čad • Niamey, Niger • Nouakchott, Mauritanija • Ouagadougou, Burkina Faso • Port Louis, Mauricijus • Porto-Novo, Benin • Praia, Zelenortska Republika • Pretoria (službeni), Južnoafrička Republika • Rabat, Maroko • São Tomé, Sao Tome i Principe • Tripoli, Libija • Tunis, Tunis • Victoria, Sejšeli • Windhoek, Namibija • Yamoussoukro (službeni), Obala Slonovače • Yaoundé, Kamerun