Nedjeljko Fabrio

Nedjeljko Fabrio
Nedjeljko Fabrio u Rijeci 2012.
Biografske informacije
Rođenje14. 11. 1937. (1937-11-14) (dob: 86)
NacionalnostHrvat
Obrazovanje
Zanimanjeknjiževnik

Nedjeljko Fabrio (Split, 14. 11. 1937. - Rijeka, 4. 8. 2018.) hrvatski je književnik.

Životopis

Rodio se u Splitu. Obitelj mu se po dekretu odselila u Rijeku.[1]

Školovao se u Rijeci gdje je pohađao osmogodišnju školu i Prvu riječku gimnaziju. Završio Filozofski fakultet u Zagrebu. Predavač u Narodnom sveučilištu, dramaturg u Hrvatskom narodnom kazalištu u Rijeci, urednik u Dramskom programu Televizije i Radio-Zagreba te profesor na Akademiji dramske umjetnosti u Zagrebu. Pripovjedač, dramski pisac i prevoditelj.

Fabrijevo književno djelo vezano je uz riječke teme i probleme hrvatsko-talijanskih odnosa. Došavši s roditeljima u Rijeku mogao je pratiti velike povijesne mijene uzrokovane kapitulacijom Italije 1943. godine i završetkom Drugoga svjetskog rata. Veliku temu egzodusa stanovništva (esodo), uglavnom talijanske narodnosti, nakon Drugoga svjetskog rata obradio je u romanu Vježbanje života. Djelo je nakon dramaturške obrade Darka Gašparovića uspješno prikazano na pozornici riječkog teatra više od osamdeset puta.

Nedjeljko Fabrio živio je i radio u Zagrebu. Bio je redovni član HAZU i dopredsjednik MH u Zagrebu. Bio je predsjednik DHK, član Društva hrvatskih književnih prevoditelja, kazališnih kritičara i teatrologa. Pisao je i objavljivao glazbene kronike i kritike. Dobitnik je zapaženih nagrada.

Pisao je prozna djela velika opsega, s temama iz riječke prošlosti.[1] Njegov rad često su pratile različite kontroverze, primjerice, ostavka s dramatičnim tekstom na članstvo u DHK nadaleko je odjeknula. Zatim, skandal s Nobelovom nagradom, koju Fabrio danas komentira sljedećim riječima: "Netko me iz inozemstva kandidirao i na tome je ostalo".

Napisao je i prvi roman o ratu u Hrvatskoj, "Smrt Vronskog", koji su neki, poput pisca Miljenka Jergovića, dočekali na nož, a drugi ga proglasili kapitalnim djelom.

Objavljena djela

  • Odora Talije (teat. es.), Rijeka, 1963.;
  • Partite za prozu (prip.), Rijeka, 1966.;
  • Apeninski eseji (es.), Zagreb, 1969.;
  • Labilni položaji (prip., dr.), Zagreb, 1969.;
  • Reformatori (dr.), 1968.; Admiral Kristof Kolumbo (dr.), 1969.;
  • Čujete li svinje kako rokću u ljetnikovcu naših gospara? (dr.), 1969.;
  • Meštar (dr.), 1970.; Kralj je pospan (dr.), 1971.;
  • Drame, Zagreb, 1976.; Magnificat (dr.), 1976.;
  • Štavljenje štiva (es.), Zagreb, 1977.;
  • Lavlja usta (prip.), Zagreb, 1978.;
  • Vježbanje života (ro.), Zagreb, 1985., 1986, 1990., 1996., Pečuh, 1994.;
  • Kazalištarije (teat. es), Zagreb, 1987.;
  • Berenikina kosa (ro.), Zagreb, 1989., 1990., Klagenfurt, 1992., Milano, 1995.;
  • Smrt Vronskog (ro.), Zagreb, 1994., i 1998.;
  • Koncert za pero i život (čl., fe.), Zagreb, 1997.;
  • Mestro i njegov šegrt (glaz. es.), Zagreb, 1997.; Izabrane pripovijetke, Zagreb, 1990.

Izvedena djela

  • Reformatori (dr.), NK "Ivan Zajc", Rijeka, 1968.;
  • Čujete li svinje kako rokću u ljetnikovcu naših gospara? (dr.), NK, "Ivan Zajc", Rijeka, 1970., ZKM, Zagreb, 1977.; * Meštar (dr.), SEK, Zagreb, 1971.;
  • Vježbanje života /dramatizacija D. Gašparović/, NK "Ivan Zajc", Rijeka, 1989.;
  • Berenikina kosa (dr.), HNK, Zagreb.

Izvori

  1. 1,0 1,1 Ivica Župan: Slikovnice pune legendi, Slobodna Dalmacija, prilog Forum, 13. ožujka 2001., str. 4.
  • p
  • r
  • u
Godišnje nagrade Vladimir Nazor za književnost
Za književnost

1959: Vesna Parun   1962: Petar Šegedin   1964: Dobriša Cesarić i Jure Kaštelan   1965: Ranko Marinković   1966: Jure Franičević-Pločar   1968: Slobodan Novak   1969: Krsto Špoljar   1970: Stanko Lasić i Antun Šoljan   1971: Oto Šolc   1972: Nikola Milićević i Svetozar Petrović   1973: Živko Jeličić   1974: Marin Franičević   1975: Vesna Krmpotić i Predrag Matvejević   1976: Zvane Črnja i Milivoj Solar   1978: Drago Kekanović i Milivoj Slaviček   1979: Ivan Katušić i Miroslav Slavko Mađer   1980: Tito Bilopavlović i Nikica Petrak   1981: Ivan Slamnig i Danijel Dragojević   1983: Zvonko Maković   1984: Luko Paljetak   1985: Nedjeljko Fabrio i Zvonimir Majdak   1986: Viktor Žmegač   1987: Nusret Idrizović i Augustin Stipčević   1988: Branimir Bošnjak   1989: Zvonko Mrkonjić   1990: Bruno Popović   1991: Željka Čorak   1992: Slavko Mihalić   1993: Sibila Petlevski   1994: Ivan Golub   1995: Ante Stamać   1996: Jozo Laušić   1997: Željko Knežević   1998: Jakša Fiamengo   1999: Goran Tribuson   2000: Stanko Andrić   2001: Drago Glamuzina   2002: Andriana Škunca   2003: Renato Baretić   2004: Luko Paljetak   2005: Delimir Rešicki   2006: Mate Ganza   2007: Mirko Kovač   2008: Anka Žagar   2009: Ivana Šojat-Kuči   2010: Nada Gašić   2011: Zoran Ferić   2012: Tatjana Gromača   2013: Milko Valent   2014: Josip Mlakić   2015: Delimir Rešicki   2016: Krešimir Nemec

Za životno djelo

1962: Miroslav Krleža   1967: Vjekoslav Kaleb i Dragutin Tadijanović   1968: Gustav Krklec i Dobriša Cesarić   1969: Vjekoslav Majer   1970: Nikola Šop   1971: Miroslav Feldman   1972: Šime Vučetić   1973: Novak Simić   1974: Marijan Matković   1975: Ranko Marinković   1976: Vladimir Popović   1977: Drago Ivanišević   1978: Joža Horvat   1979: Marin Franičević   1980: Josip Barković   1982: Vesna Parun   1983: Jure Franičević-Pločar   1984: Aleksandar Flaker i Jure Kaštelan   1985: Mirko Božić   1986: Vojin Jelić   1987: Živko Jeličić   1988: Ivan Slamnig   1989: Slobodan Novak   1990: Olinko Delorko   1991: Petar Šegedin   1992: Ivo Frangeš   1993: Srećko Diana   1994: Nikola Miličević   1995: Rajmund Kupareo   1996: Slavko Mihalić   1997: Ivan Kušan   1998: Miroslav Slavko Mađer   1999: Vesna Krmpotić   2000: Stanko Lasić   2001: Ivo Brešan   2002: Gajo Peleš   2003: Viktor Žmegač   2004: Josip Tabak   2005: Irena Vrkljan   2006: Miroslav Šicel   2007: Nedjeljko Fabrio   2008: Zvonimir Mrkonjić   2009: Milivoj Solar   2010: Ivan Aralica   2011: Nikica Petrak   2012: Luko Paljetak   2013: Tonko Maroević   2014: Zvonimir Majdak   2015: Pavao Pavličić   2016: Dubravko Jelčić

Nedjeljko Fabrio na Wikimedijinoj ostavi
Normativna kontrola Uredi na Wikidati
  • WorldCat identiteti
  • VIAF: 41916098
  • LCCN: n85318447
  • ISNI: 0000 0001 0891 4702
  • GND: 103434496
  • SUDOC: 07395568X
  • BNF: cb12356275w (podaci)
  • BIBSYS: 90607031
  • NLA: 35821381
  • NKC: jo2002139458
  • CONOR.SI: 8049763