Nedjeljko Fabrio
Nedjeljko Fabrio | |
---|---|
Nedjeljko Fabrio u Rijeci 2012. | |
Biografske informacije | |
Rođenje | 14. 11. 1937. (1937-11-14) (dob: 86) |
Nacionalnost | Hrvat |
Obrazovanje | |
Zanimanje | književnik |
Nedjeljko Fabrio (Split, 14. 11. 1937. - Rijeka, 4. 8. 2018.) hrvatski je književnik.
Životopis
Rodio se u Splitu. Obitelj mu se po dekretu odselila u Rijeku.[1]
Školovao se u Rijeci gdje je pohađao osmogodišnju školu i Prvu riječku gimnaziju. Završio Filozofski fakultet u Zagrebu. Predavač u Narodnom sveučilištu, dramaturg u Hrvatskom narodnom kazalištu u Rijeci, urednik u Dramskom programu Televizije i Radio-Zagreba te profesor na Akademiji dramske umjetnosti u Zagrebu. Pripovjedač, dramski pisac i prevoditelj.
Fabrijevo književno djelo vezano je uz riječke teme i probleme hrvatsko-talijanskih odnosa. Došavši s roditeljima u Rijeku mogao je pratiti velike povijesne mijene uzrokovane kapitulacijom Italije 1943. godine i završetkom Drugoga svjetskog rata. Veliku temu egzodusa stanovništva (esodo), uglavnom talijanske narodnosti, nakon Drugoga svjetskog rata obradio je u romanu Vježbanje života. Djelo je nakon dramaturške obrade Darka Gašparovića uspješno prikazano na pozornici riječkog teatra više od osamdeset puta.
Nedjeljko Fabrio živio je i radio u Zagrebu. Bio je redovni član HAZU i dopredsjednik MH u Zagrebu. Bio je predsjednik DHK, član Društva hrvatskih književnih prevoditelja, kazališnih kritičara i teatrologa. Pisao je i objavljivao glazbene kronike i kritike. Dobitnik je zapaženih nagrada.
Pisao je prozna djela velika opsega, s temama iz riječke prošlosti.[1] Njegov rad često su pratile različite kontroverze, primjerice, ostavka s dramatičnim tekstom na članstvo u DHK nadaleko je odjeknula. Zatim, skandal s Nobelovom nagradom, koju Fabrio danas komentira sljedećim riječima: "Netko me iz inozemstva kandidirao i na tome je ostalo".
Napisao je i prvi roman o ratu u Hrvatskoj, "Smrt Vronskog", koji su neki, poput pisca Miljenka Jergovića, dočekali na nož, a drugi ga proglasili kapitalnim djelom.
Objavljena djela
- Odora Talije (teat. es.), Rijeka, 1963.;
- Partite za prozu (prip.), Rijeka, 1966.;
- Apeninski eseji (es.), Zagreb, 1969.;
- Labilni položaji (prip., dr.), Zagreb, 1969.;
- Reformatori (dr.), 1968.; Admiral Kristof Kolumbo (dr.), 1969.;
- Čujete li svinje kako rokću u ljetnikovcu naših gospara? (dr.), 1969.;
- Meštar (dr.), 1970.; Kralj je pospan (dr.), 1971.;
- Drame, Zagreb, 1976.; Magnificat (dr.), 1976.;
- Štavljenje štiva (es.), Zagreb, 1977.;
- Lavlja usta (prip.), Zagreb, 1978.;
- Vježbanje života (ro.), Zagreb, 1985., 1986, 1990., 1996., Pečuh, 1994.;
- Kazalištarije (teat. es), Zagreb, 1987.;
- Berenikina kosa (ro.), Zagreb, 1989., 1990., Klagenfurt, 1992., Milano, 1995.;
- Smrt Vronskog (ro.), Zagreb, 1994., i 1998.;
- Koncert za pero i život (čl., fe.), Zagreb, 1997.;
- Mestro i njegov šegrt (glaz. es.), Zagreb, 1997.; Izabrane pripovijetke, Zagreb, 1990.
Izvedena djela
- Reformatori (dr.), NK "Ivan Zajc", Rijeka, 1968.;
- Čujete li svinje kako rokću u ljetnikovcu naših gospara? (dr.), NK, "Ivan Zajc", Rijeka, 1970., ZKM, Zagreb, 1977.; * Meštar (dr.), SEK, Zagreb, 1971.;
- Vježbanje života /dramatizacija D. Gašparović/, NK "Ivan Zajc", Rijeka, 1989.;
- Berenikina kosa (dr.), HNK, Zagreb.
Izvori
- p
- r
- u
1959: Vesna Parun • 1962: Petar Šegedin • 1964: Dobriša Cesarić i Jure Kaštelan • 1965: Ranko Marinković • 1966: Jure Franičević-Pločar • 1968: Slobodan Novak • 1969: Krsto Špoljar • 1970: Stanko Lasić i Antun Šoljan • 1971: Oto Šolc • 1972: Nikola Milićević i Svetozar Petrović • 1973: Živko Jeličić • 1974: Marin Franičević • 1975: Vesna Krmpotić i Predrag Matvejević • 1976: Zvane Črnja i Milivoj Solar • 1978: Drago Kekanović i Milivoj Slaviček • 1979: Ivan Katušić i Miroslav Slavko Mađer • 1980: Tito Bilopavlović i Nikica Petrak • 1981: Ivan Slamnig i Danijel Dragojević • 1983: Zvonko Maković • 1984: Luko Paljetak • 1985: Nedjeljko Fabrio i Zvonimir Majdak • 1986: Viktor Žmegač • 1987: Nusret Idrizović i Augustin Stipčević • 1988: Branimir Bošnjak • 1989: Zvonko Mrkonjić • 1990: Bruno Popović • 1991: Željka Čorak • 1992: Slavko Mihalić • 1993: Sibila Petlevski • 1994: Ivan Golub • 1995: Ante Stamać • 1996: Jozo Laušić • 1997: Željko Knežević • 1998: Jakša Fiamengo • 1999: Goran Tribuson • 2000: Stanko Andrić • 2001: Drago Glamuzina • 2002: Andriana Škunca • 2003: Renato Baretić • 2004: Luko Paljetak • 2005: Delimir Rešicki • 2006: Mate Ganza • 2007: Mirko Kovač • 2008: Anka Žagar • 2009: Ivana Šojat-Kuči • 2010: Nada Gašić • 2011: Zoran Ferić • 2012: Tatjana Gromača • 2013: Milko Valent • 2014: Josip Mlakić • 2015: Delimir Rešicki • 2016: Krešimir Nemec
1962: Miroslav Krleža • 1967: Vjekoslav Kaleb i Dragutin Tadijanović • 1968: Gustav Krklec i Dobriša Cesarić • 1969: Vjekoslav Majer • 1970: Nikola Šop • 1971: Miroslav Feldman • 1972: Šime Vučetić • 1973: Novak Simić • 1974: Marijan Matković • 1975: Ranko Marinković • 1976: Vladimir Popović • 1977: Drago Ivanišević • 1978: Joža Horvat • 1979: Marin Franičević • 1980: Josip Barković • 1982: Vesna Parun • 1983: Jure Franičević-Pločar • 1984: Aleksandar Flaker i Jure Kaštelan • 1985: Mirko Božić • 1986: Vojin Jelić • 1987: Živko Jeličić • 1988: Ivan Slamnig • 1989: Slobodan Novak • 1990: Olinko Delorko • 1991: Petar Šegedin • 1992: Ivo Frangeš • 1993: Srećko Diana • 1994: Nikola Miličević • 1995: Rajmund Kupareo • 1996: Slavko Mihalić • 1997: Ivan Kušan • 1998: Miroslav Slavko Mađer • 1999: Vesna Krmpotić • 2000: Stanko Lasić • 2001: Ivo Brešan • 2002: Gajo Peleš • 2003: Viktor Žmegač • 2004: Josip Tabak • 2005: Irena Vrkljan • 2006: Miroslav Šicel • 2007: Nedjeljko Fabrio • 2008: Zvonimir Mrkonjić • 2009: Milivoj Solar • 2010: Ivan Aralica • 2011: Nikica Petrak • 2012: Luko Paljetak • 2013: Tonko Maroević • 2014: Zvonimir Majdak • 2015: Pavao Pavličić • 2016: Dubravko Jelčić