Prefektura Kardica

Prefektura Kardica
Νομός Καρδίτσα
Položaj Prefekture Kardica u Grčkoj
 
Periferija Tesalija
Sedište Kardica
Stanovništvo 130.214 (2005.)
na 28. mestu
Površina 2.636 km² na 20. mestu
Gustina naseljenosti 49,4/km²
Broj provincija
Broj opština 20
Broj naselja 1
Poštanski fah 43x xx
Oblasna oznaka 244x0
Auto oznaka ΚΑ
ISO 3166-2 šifra GR-41
Veb stranica www.karditsa.gr

Prefektura Kardica (gr: Νομός Καρδίτσα - Nomos Karditsa) je oblast u jugozapadnom delu Periferije Tesalija, u središnjem delu Grčke. Oblast je deo istorijske grčke pokrajine Tesalija. Upravno središte prefekture je istoimeni grad Kardica, po kojoj je prefektura dobila ime.


Prirodne odlike

Plastira jezero

Prefektura Kardica je kontinentalna prefektura Grčke. Na severu se ova prefektura graniči sa prefekturom Trikala, na zapadu sa prefekturom Arta, na jugu sa prefekturama Etolija Akarnija i Evritanija, na jugoistoku sa prefekturom Ftiotida i na istoku sa prefekturom Larisa.

Najvažniji deo prefekture je istočni nizijski, tj. Tesalijska ravnica (tzv. "Žitnica Grčke"), koju ovde grade reke Pinejos na severu i Megdova na jugu, a gde se nalazi i grad Kardica. Zbog toga istočni deo ima nisku nadmorsku visinu od oko 100-150 m. U zapadnom delu prefekture nalazi se planinski masiv Pinda, poznat je pod nazivom Agrafa. Ove planine su bogate šumama. Pindski deo je poznat po veštačkom jezeru Plastira, koje sa svojom šumovitom okolinom predstavlja veoma slikovit predeo.

Klima u prefekturi Kardica je oštrija varijanta sredozemne klime, da bi na većim visinama prešla u planinsku.


Istorija

U doba antike ova oblast je bila postala značajna posle osvajanja od strane antičke Makedonije. U kasnijim epohama dolazi vladavina Rimljana, zatim Vizantinaca i na kraju Turaka Osmanlija. Iako su mesni Grci bili veoma aktivni tokom Grčkog ustanka 1821. g, ovo područje ponovo postalo deo savremene Grčke tek 1881. g. 1947. godine prefektura Trikala je uspostavljena u danas nepromenjenim granicama. Prefektura je proteklih decenija bila osavremenjena.


Stanovništvo

Glavno stanovništvo su Grci, dok u oblasti Agrafa ima i Aromuna. Dominira gradsko stanovništvo. Kardica je najveći grad. Veći deo stanovnika živi u nizijskom, istočnom delu prefekture.


Privreda

Prefektura Kardica, kao i cela Tesalija, poznat je poljoprivredni kraj po uzgoju žita, voća i povrća, stoke. Industrija se počela razvijati tokom proteklih stotinak godina i danas je to pretežno laka industrija.


Vidi još


  • p
  • r
  • u
Istočnoegejski otoci

Hios | Furni | Ikarija | Lezbos | Psara | Samos | Tsimena

Sjevernoegejski otoci

Ajos Efstratios | Limnos | Samotraki | Tasos

Jonski otoci

Antikitira | Antipaksos | Itaka | Kefalonija | Krf | Vido | Kitira | Lefkada | Paksos | Zakintos Otonski otoci (Otoni | Erikuza | Matraki)

Kikladi

Amorgos | Anafi | Andros | Antiparos | Antimilos | Delos | Folegandros | Jaros | Ios | Kea | Kimolos | Kitnos | Markonisos | Milos | Mikonos | Naksos | Paros | Santorini | Serifos | Sifnos | Sikinos | Siros | Tinos  Kaldera Santorini (Aspronizi | Nea Kameni | Palea Kameni | Tirazia)

Mali istočni Kikladi

Iraklija | Shinuza | Epano Kufonizi | Kato Kufonizi | Glaros | Keros | Antikeros | Kato Antikeri | Donuza

Dodekanez

Agatonizi | Amila | Arki | Astipalea | Halki | Kalimnos | Karpatos | Kasos | Megisti | Kos | Leros | Lipsi | Nisiros | Patmos | Prasonizi | Pserimos | Rodos | Simi | Telendos | Tilos | Jali

Eubeja i Sporadi

Alonizos | Skiatos | Skopelos | Skiros

Saronski otoci

Aihina | Angistri | Hidra | Metana | Poros | Salamis | Spetses

Krit

Hrizi | Dia | Gavdos | Gavdopula | Krit | Kufonisi | Paksimadja | Spinalonga