Severjani

Severani ili Severjani (grč. Σεβερειζ, bug. Severani, rus. Северяне) su staro slovensko pleme koje je naseljavalo obale reka Dnjepar, Desna, Sejm i Sula. U istorijskim spisima nalaze se i po imenu: Severi, Severci i sl, što upućuje da su naseljavali severne delove Evropskog kontinenta.[1]

Prvi pisani pomen Severana nalazi se u spisima Teofan koji ih pominje kao Severci (grč. Σεβερειζ), koje su Bugari proterali iz naselja oko Varne. Takođe se pominju i u Nestorovoj Hronici kao pleme Severjani „po Desni, po Sami i po Suli“, daleko na severu, koje je 883. godine pokorio knez Oleg. Deo ovog plemena dopro je do Grčke, u Epiru.[2]

Glavni centri su Severana bili su: Černigov, Novgorod Severski i Kursk. Bavili su se ratarstvom, stočarstvom i zanatima.

Tokom VIII i početkom IX veka plaćali su danak Hazarima, da bi, zajedno sa svojim slovenskim susedima Poljanima, negde oko 884. godine ušli u sastav drevnoruske rane države i sa njima činili jezgro buduće Kijevske Rusije.

Pominju se još i u letopisu Povest minulih leta 1024. godine, a nazivi Severa, severska zemlja, severski gradovi pojavljuju u izvorima sve do kraja XVIII veka.[3]

Reference

  1. http://www.imwerden.de/pdf/povest_vremennyx_let.pdf POVESTЬ VREMENNЫH LET, MOSKVA - AUGSBURG 2003.
  2. http://www.veronauka.org/biblioteka/Bibview.asp?ID=8 Istorija Srpskog Naroda, Slovenska plemena i njihova kultura
  3. http://www.arhivnis.co.rs/cirilica/idelatnost/br%203/cslovenskisavet.htm Arhivirano 2013-12-14 na Wayback Machine-u Prof. dr Dragan Nikolić, Pravni fakultet u Nišu, SLOVENSKI SVET NA RAZMEĐI PLEMENSKIH SAVEZA I RANIH DRŽAVA

Literatura

  • Daniel Ziemann: Vom Wandervolk zur Grossmacht. Die Entstehung Bulgariens im frühen Mittelalter (7.–9. Jahrhundert). Böhlau, Köln/Wien 2007, ISBN 978-3-412-09106-4, S. 168 und 223.
  • Vasil Gjuzelev: Forschungen zur Geschichte Bulgariens im Mittelalter. Bulgarisches Forschungsinstitut in Österreich, Verein Freunde des Hauses Wittgenstein, Wien 1986, S. 4.
  • Alexander Avenarius: Die Awaren in Europa. Hakkert, Amsterdam 1974, ISBN 90-256-0736-5, S. 171.
  • Vasil Gjuzelev: Forschungen zur Geschichte Bulgariens im Mittelalter. Bulgarisches Forschungsinstitut in Österreich, Verein Freunde des Hauses Wittgenstein, Wien 1986, S. 17f.
  • Daniel Ziemann: Vom Wandervolk zur Grossmacht. Die Entstehung Bulgariens im frühen Mittelalter (7.–9. Jahrhundert). Böhlau, Köln/Wien 2007, ISBN 978-3-412-09106-4, S. 172.
  • Hanswilhelm Haefs: Das goldene Reich der Pamir-Bulgaren an Donau und Wardar + Skyten-Gold. Books on Demand, Norderstedt 2009, ISBN 978-3-8334-2340-6, S. 225.
  • p
  • r
  • u
Slavenska plemena (7—12. vijek)
Istočnoslavenska
plemena
Duljebi
Severna
konfederacija plemena
  • Kriviči
    • Poločani
  • Iljmeni
Zapadnoslavenska
plemena
Poljska plemena
Šleska plemena
  • Bežunčani
  • Bobrяne?
  • Šleski Hrvati
  • Dedošani
  • Golenžicы?
  • Opoljani
  • Slupljani
  • Šlezani
  • Kašubi
  • Pižičani
  • Volinjani
  • Slovinci
Ljutići
  • Brežani
  • Čerezpenяne?
  • Hižani
  • Dolenčani
  • Došani
  • Moričani
  • Neletići
  • Rujani
  • Ratari
  • Rečani
  • Sprevljani
  • Gaveljani
  • Ukrani
  • Zamčići
  • Zemčići
  • Butinci
  • Drevani
  • Glinjani
  • Bodrići
  • Smolinci
  • Vagri
  • Varni
  • Polabi
  • Hudići
  • Daleminci
  • Koledići
  • Lužičani
  • Milčani
  • Susli
  • Žirmunti
  • Žitići
  • Neletići
  • Nižići
  • Nišani
  • Srbi
Češka plemena
  • Češki Hrvati
  • Česi
  • Dečani
  • Duljebi
  • Lemuzi
  • Litomerići
  • Lučani
  • Moravci
  • Njitrani
  • Pšovani
  • Sedličani
  • Zličani
  • Gbani
  • Domažlići
  • Tugošti
  • Lupigljani
Južnoslavenska
plemena
Bugarska
plemena
  • Sedam slavenskih plemena
  • Severci
Grčko-makedonska
plemena
Dalmatinska
plemena
Beleške: 1 — verovatno istočnoslavenska plemena, čija etnička pripadnost nije utvrđena.