Sumptuarni zakoni

Sumptuarni zakoni (od latinskog izraza sumptuariae leges) jesu zakoni kojima se nastoje regulirati potrošnja stanovništva, odnosno raspolaganje njihovom osobnom imovinom. Tradicionalno su to bili zakoni kojima se nastoji regulirati društvena hijerarhija i moral, u pravilu tako da se uvode ograničenja u ishrani, odijevanju ili luksuznim dobrima. U većini slučajeva, takvi zakoni nisu davali rezultate. [1]

Razlozi zbog kojih su se uvodili sumptuarni zakoni su bili različiti. Njima su pojedine države nastojale očuvati pozitivnu trgovinsku bilancu i javne financije kroz zabranu uvoza strane luksuzne robe. U drugim društvima su bile sredstvo identifikacije pojedinih društvenih klasa, odnosno jedna od metoda društvene diskriminacije. Njima se tako nastojalo spriječiti da pripadnici niže klase sa svojom odjećom imitiraju pripadnike više klase, odnosno da se stigmatiziraju "nepoželjne" društvene grupe.

Napomene

  1. Ribeiro, Aileen (2003). Dress and Morality. Berg Publishers. str. 12–16. 

Reference

  • Spence, Jonathan D. (1991). The Search for Modern China. W.W.Norton. ISBN 978-0-393-30780-1. 
  • Garlet, Tamara (2007). Le contrôle de l'apparence vestimentaire à Lausanne d'après les lois somptuaires bernoises et les registres du Consistoire de la Ville (1675-1706). Université de Lausanne. www.rero.ch
  • Pomeranz, Kenneth (2002). „Political economy and ecology on the eve of industrialization: Europe, China and the global conjuncture”. American Historical Review 107 (2): 425. DOI:10.1086/532293. Pristupljeno 2008-10-28.